Bogato kulturno-povijesno i prirodno naslijeđe je jedno od glavnih obilježja i velikih razvojnih potencijala Travnika koje se može još više valorizirati u turističkom kontekstu. Travnik se može pohvaliti nizom vjerskih objekata i lokaliteta različitih konfesija na prostoru cijele općine, čuvenim kulturno-povijesnim znamenitostima i nacionalnim spomenicima (npr. Stari grad), poznatim građevinama (npr. KŠC „Petar Barbarić“, Memorijalni muzej „Rodna kuća Ive Andrića“, Zavičajni muzej „Travnik“) i prirodnim ljepotama (npr. Bukovica, Plava voda, Vilenica, Vlašić). Turizam je doista velika razvojna šansa za Travnik.

Evidentni su pozitivni trendovi, ali s obzirom na potencijale, rezultati mogu biti mnogo bolji. Travnik sa svojim iznimnim ljepotama i znamenitostima treba biti još prosperitetnija turistička destinacija, poznata daleko i izvan granica naše države. Posebna prednost Travnika je u mogućnosti razvoja različitih oblika turizma. Tako se Travnik postavlja kao turistički centar kroz cijelu godinu. Također, prednost je i u raširenosti lokacija od kojih su već neka prepoznata kao turističke destinacije. To znači kako se turizam u Travniku ne odvija samo na dijelu općine ili na nekom malom području, nego znatan dio općine Travnik ima pogodnosti za razvoj turizma, što omogućava multiplikaciju pozitivnih efekata.

Dosljednom primjenom usvojene „Strategije razvoja turizma općine Travnik 2018.-2022.“ navedeno je ostvarivo. Stoga, suradnja općine s turističkom zajednicom i poduzetnicima iz turističkog sektora, na realizaciji usvojenih strateških dokumenata, uz stalnu evaluaciju i korekciju, neminovno pozicionira Travnik kao jedan od vodećih turističkih centara u BiH.

Ključni trenutni turistički proizvodi Travnika su kulturno-povijesni turizam zbog iznimno bogatog kulturno-povijesnog naslijeđa, primarno u gradskom području, te zimski turizam, zbog Vlašića. Uz navedeno, Travnik ima potencijala  i treba raditi na razvoju novih turističkih proizvoda kao što su aktivni odmor (biciklizam, jahanje, paragliding, pješačenje, planinarenje), izleti i kratki odmor (Bukovica, Galica, Gostilj, Vilenica), seoski turizam i sportsko-rekreativni turizam, osmišljavanjem sadržaja, izgradnjom infrastrukture i uvezivanjem sa zainteresiranim organizacijama (hotelijeri, kulturno-umjetnička društva, izvorna folklorna društva, obrtnici koji izrađuju i prodaju rukotvorine i suvenire, planinarska društva, poljoprivrednici, sportski kolektivi, turistička zajednica, turistički vodiči, ugostitelji i sl.).

Također, treba iskoristiti očitu komplementarnost poljoprivrede i turizma kako bi se multiplicirali pozitivni učinci, gdje se gastronomska ponuda i autohtoni travnički proizvodi mogu nuditi kao turistička atrakcija, a istovremeno turizam služiti kao kanal putem kojeg će se plasirati domaći poljoprivredni proizvodi na tržište. Slična situacija je i sa obrtnicima koji izrađuju i prodaju rukotvorine i suvenire, a što je tražena roba u turizmu, osobito kada je riječ o autentičnim ili specifičnim rukotvorinama i suvenirima za neko mjesto (npr. za Travnik to mogu biti Ivo Andrić, Stari grad, Rosa Brandis, pastirski pas tornjak, travnički kratkokljuni golub, vjerski objekti i drugi vjerski lokaliteti sa područja cijele općine itd.).

Jedan od uočenih problema u Travniku je nedovoljna povezanost između turističkih lokacija na području općine. To implicira slabijom ponudom koja se nudi turistima, a i činjenicom da neki od turista koji posjete jednu od lokacija u Travniku, nemaju informacija o nekim drugim lokacijama, koje bi vrlo moguće, također posjetili da imaju takvu informaciju. Stoga, radi ostvarivanja višestrukih efekata potrebno je raditi umrežavanje turističkih atrakcija Travnika (npr. Babanovac, Galica, Memorijalni muzej „Rodna kuća Ive Andrića“, Plava voda, Stari grad, Zavičajni muzej „Travnik“, te vjerski objekti i drugi vjerski lokaliteti) kroz edukativne, infrastrukturne i promotivne aktivnosti, a sve u suradnji s turističkom zajednicom.